Uoči klimatskog samita, afrički čelnici raspravljaju o sudbini kontinenta
Tjedan klime u Africi istaknuo je ulogu poljoprivrede u pogoršavanju procesa dezertifikacije i klimatskih kriza na kontinentu te njezinu ulogu u mogućem oporavku.
Pustinjarstvo pogađa 45 posto Afrike, dok se 65 posto produktivnog zemljišta smatra degradiranim, prema podacima koje je objavila Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
FAO je dodao da bi se 700 milijuna hektara degradiranog zemljišta na kontinentu moglo obnoviti. Svake godine Afrika gubi tri milijuna hektara šuma.
Za Afriku je ovo generacijska kriza na koju ćemo se morati prilagoditi… Afrika se mora ujediniti i odrediti smjer prema rastu s niskom razinom emisija koji je dobar za sve Afričane i za svijet.
Ovi su podaci bili središnja tema na razgovorima održanim tijekom Afričkog tjedna klime 2021. (ACW) prošlog tjedna.
Vidi također: Svijet ne uspijeva ispuniti obećanja o smanjenju emisija iz Pariškog sporazumaVođe s cijelog kontinenta, predstavnici Svjetske banke, Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i brojne tvrtke sudjelovali su na elektroničkim radionicama, čiji je cilj bio usavršiti afričku agendu za borbu protiv klimatskih promjena i ublažavanje njihovih posljedica.
O projektima, obećanjima i brojkama raspravljat će se na nadolazećem klimatskom samitu COP26, koji će se održati u Glasgowu od 31. listopada.
Prema novinskoj službi UN-a, Sam Cheptoris, ministar vodnog gospodarstva i okoliša Ugande, zemlje domaćina ACW-a 2021., rekao je da povećanje globalne temperature od 1,5 °C, predviđeno u nedavnom izvješću Međuvladinog panela za klimatske promjene, "povećava rizik od teških posljedica u trenutku kada nastojimo brzo rasti."
"Za Afriku je ovo generacijska kriza i morat ćemo se prilagoditi", dodao je. "Suočena s klimatskom krizom, Afrika se mora ujediniti i zacrtati put prema rastu s niskom razinom emisija koji je dobar za sve Afričane i svijet."
Regionalna direktorica UNDP-a za Afriku, Ahunna Eziakonwa, naglasila je kako je kontinent nedavno svjedočio "razornim poplavama, invaziji pustinjske skakavice, a sada se suočava s nadolazećom prijetnjom suše zbog pojave La Niña."
Predstavljajući izvješće FAO-a "Pregled obnove šuma i krajolika u Africi 2021.", Ibrahim Assane Mayaki, glavni izvršni direktor Agencije za razvoj Afričke unije, rekao je: "Hitna potreba da se preokrenu ovi negativni i razorni trendovi potaknula je afričke čelnike da se obvežu na obnovu ekosustava kontinenta."
"Kroz svoj putokaz za razvoj, Agendu 2063, afrički kontinent se obvezuje na obnovu ekosustava zaštitom, obnovom i promicanjem održive uporabe kopnenih ekosustava, održivim upravljanjem šumama i borom protiv pustarenja", dodao je.
Pozivi na djelovanje pomnoženi su tijekom virtualnih sesija ACW-a 2021. koje su organizirale Afrička razvojna banka i mnoge druge međunarodne organizacije, uključujući Program Ujedinjenih naroda za okoliš i Svjetsku banku.
Među projektima koje podržavaju i financiraju lokalne vlasti i međunarodne institucije, a koji su svi usmjereni na stvaranje novih prilika za lokalni i regionalni razvoj, nalazi se i Veliki zeleni zid.
"Obnova zemljišta u produktivno, zdravo stanje i zaštita šuma ogromna je i korisna prilika za Afriku. I to je hitno", rekao je Moctar Sacande, stručnjak FAO-a i koordinator akcije protiv pustarenja u sklopu potpore Velikom zelenom zidu.
Projekt ima za cilj pretvoriti 8000 kilometara afričkog tla u utočište za bioraznolikost, živu ekološku barijeru protiv degradacije tla.
Vidi također: 100 milijardi eura potrošenih u EU-u ne uspijeva smanjiti emisije u poljoprivrednom sektoru, navodi se u reviziji"To je mnogo više od sadnje drveća. To su ogromne društvene i ekonomske koristi za ruralne poljoprivredne zajednice", rekao je Sacande. "To je bedem protiv klimatskih promjena. To donosi tehnologiju za unapređenje tradicionalnog znanja. To podupire dostojanstvo i ponos."
Radionice su se također usredotočile na mogućnosti za lokalno stanovništvo koje donose projekti za prilagodbu klimatskim promjenama i borbu protiv njih.
Prema Africkoj razvojnoj banci, odgovori na prilagodbu klimatskim promjenama također moraju biti utemeljeni na uključivosti spolova i zdravlja.
"Trenutni napori za prilagodbu klimatskim promjenama jednostavno nisu dovoljni", rekao je Bannet Ndyanabangi, privremeni regionalni direktor Populacijskog fonda UN-a za istočnu i južnu Afriku. "Štoviše, rješenja nisu uvijek osmišljena kako bi se spriječile nerazmjerne posljedice na žene i djevojke, kao i na druge ranjive ili marginalizirane skupine stanovništva."
Harsen Nyambe Nyambe, ravnatelj odjela za klimatske promjene i upravljanje zemljištem Afričke unije, dodao je: "Afrika trpi razorne posljedice klimatske krize. Nedostatak napretka na posljednjem summitu COP25 po ključnim člancima koji jačaju pravednost, kao što su financije, gubici i štete, rodna pitanja i tržišta, velika je zabrinutost."
Iako su velike infrastrukturne tvrtke obećale da će brzo krenuti prema ugljičnoj neutralnosti, usredotočujući se na održivost i obnovljive izvore energije, poljoprivrednici ostaju ključni pokretači promjena u Africi i ostatku svijeta.
Dužnosnici FAO-a rekli su da poljoprivrednici imaju ključnu ulogu jer poljoprivreda istovremeno doprinosi globalnom zatopljenju i služi kao oružje u borbi protiv klimatskih promjena, ovisno o provedbenim politikama i praksama.
"Poljoprivreda u skladu s prirodom, njezinim šumama i bioraznolikošću održava produktivnost zemljišta i krajolika te smanjuje degradaciju", priopćila je FAO. "Ljudi mogu sakupljati usjeve, ali i nešumske šumske proizvode poput jestivog voća, prirodnih ulja za sapune, divljeg meda te biljaka za tradicionalnu medicinu, hranu i stočnu hranu."
"Degradacija je još uvijek reverzibilna, možemo preokrenuti ovu situaciju", dodala je Nora Berrahmouni iz FAO-ove afričke šumarske kancelarije. "Ključno je uključivanje zajednice, kao i oprema i tehnologija."
Organizacijski odbor ACW-a 2021. obvezao se raspraviti o pitanjima i rezultatima radionica na konferenciji COP26 u Glasgowu.