Talijanski političari osuđuju Nutri-Score kao antitetu mediteranskoj prehrani

Talijanski političari nastavili su svoju kampanju za ometanje usvajanja Nutri-Scorea kao službenog europskog sustava označavanja na prednjoj strani pakiranja (FOPL) na nedavnoj seriji događanja.

Talijanski dužnosnici ponovno su kritizirali Nutri-Score kao pretjerano pojednostavljen način procjene nutritivnosti hrane.

Italija je protiv označavanja prehrambenih proizvoda sustavima semafora, poput Nutri-Scorea, koji proizlaze iz pojednostavljenog pristupa prehrani bez jasnih znanstvenih dokaza. – Luigi Di Maio, talijanski ministar vanjskih poslova

Ponovno su tvrdili da francuski sustav FOPL uzima u obzir samo sadržaj makronutrijenata i zanemaruje mikronutrijente – poput vitamina, minerala i polifenola – koji su zaslužni za značajne zdravstvene dobrobiti nekih namirnica.

Dužnosnici su dalje optužili Nutri-Score da obmanjuje potrošače i izravno napada mediteransku prehranu. Umjesto toga, dužnosnici su lobirali za usvajanje Nutrinform Battery, talijanske alternative koju su njezini kritičari također široko kritizirali.

Vidi također: Francuski zdravstveni stručnjaci podržavaju široku primjenu Nutri-Scorea

Dvije platforme natječu se da postanu standard za oznake na hrani na razini cijele EU, a Europska komisija trebala bi donijeti odluku do kraja godine.

"Italija je protiv označavanja prehrambenih proizvoda temeljenog na semaforskim sustavima, kao što je Nutri-Score, koji proizlaze iz pojednostavljenog pristupa prehrani bez jasnih znanstvenih dokaza", rekao je Luigi Di Maio, talijanski ministar vanjskih poslova, publici sastavljenoj od talijanskih znanstvenika, udruga poljoprivrednika, udruga proizvođača hrane te nacionalnih i europskih političara.

"Na primjer, algoritmi tih sustava mogli bi prirodnim namirnicama poput mlijeka dodijeliti najgore ocjene, lošije od onih koje se daju bezšećernim gaziranim pićima", dodao je.

Događaj, koji su organizirali Ministarstvo vanjskih poslova i udruga proizvođača hrane Federalimentare, podržale su vodeće udruge iz sektora prehrane i poljoprivrede te nekoliko zdravstvenih skupina posvećenih borbi protiv pretilosti.

Michele O. Carruba, profesor i predsjednik Centra za istraživanje pretilosti na Sveučilištu u Milanu, rekao je da FOPL-ovi, poput Nutri-Scorea, nisu rješenje za epidemiju pretilosti.

Carruba je proučio podatke o pretilosti diljem svijeta u razdoblju od 50 godina. Rekao je da to kronično oboljenje ima složene društvene i prehrambene uzroke.

Carruba smatra da kategoriziranje namirnica kao "dobrih" ili "loših" ne rješava na odgovarajući način temeljne uzroke pretilosti. Umjesto toga, vjeruje da su koncepti poput mediteranske prehrane bolje prilagođeni borbi protiv pretilosti.

"[Piramida mediteranske prehrane pokazuje] da ne postoje loša ili dobra hrana, već samo loše ili dobre prehrane", rekao je. "Piramida nam ne samo da govori koliko često bismo trebali jesti određene vrste hrane, već navodi i predložene porcije, količine koje omogućuju uravnoteženu prehranu."

Prema Carrubi, jedna od najznačajnijih nedostataka Nutri-Scorea jest to što ne uzima u obzir veličinu porcija. Umjesto toga, ocjene Nutri-Scorea određuju se sadržajem masti, šećera, natrija i kalorija na 100 grama ili mililitara namirnice.

Carruba je rekao da takve standardne količine ne odražavaju stvarnu potrošnju i stoga ne mogu učinkovito ocjenjivati hranu.

"Nitko od nas ne bi upotrijebio 100 grama maslinovog ulja budući da se uobičajena porcija kreće između 15 i 30 grama", rekao je. "Ipak, ocjena maslinovog ulja određuje se na temelju 100 grama."

Carruba također smatra da se Nutri-Score više usredotočuje na nepovoljne sastojke hrane nego na njezine zdrave kvalitete.

"Njegov algoritam dodjeljuje do 40 negativnih bodova za sastojke s nepovoljnim učincima, a najviše 15 bodova za povoljni dio", rekao je.

Nutri-Score, čije se oznake u boji i slovima kreću od zdravog "Zelenog A" do "Crvenog E", ocjenjuje hranu kao dobru ili lošu, rekao je Carruba, "dok učinak hrane ovisi o količini i učestalosti njezinog konzumiranja."

Talijanski znanstvenik naglasio je važnost pravilne prehrane i rekao delegatima da je Nutri-Score "samo interpretativni i ne-edukativni, neinformativni sustav, jer ne poboljšava znanje potrošača niti prehrambene informacije."

"Štoviše, ne pruža nikakvu pomoć pri odlučivanju o ukupnom sastavu prehrane, niti na bilo koji način olakšava odgovarajuću kombinaciju različitih namirnica", dodao je.

Vincenzo Salvatore, profesor europskog prava na Sveučilištu Insubria u Vareseu, rekao je da propisi EU opisuju dvije različite vrste dodatnih informacija o hrani koje se mogu dati potrošaču.

Prva su dodatne informacije o samoj namirnici. Druga su zdravstvene tvrdnje, koje sugeriraju korelaciju između određene namirnice i zdravlja.

"Zdravstveni navodi proizlaze iz procjene o povoljnim ili nepovoljnim učincima određene hrane", rekao je Salvatore. "Svaka takva procjena znači da se potiče određeno ponašanje potrošača."

Prema Salvatoru, Nutrinform Battery se svojim grafičkim prikazom usredotočuje na informacije o hrani i relevantnost jedne porcije za cjelokupnu dnevnu prehranu.

S druge strane, "Nutri-Score je sustav zdravstvenih tvrdnji koji se čini nesposobnim educirati potrošače o zdravoj prehrani", rekao je Salvatore. "Umjesto toga, potiče potrošača da kupi određeni proizvod ili odbaci drugi proizvod na temelju procjene njegovog utjecaja na zdravlje."

"Jedno je educirati potrošača pokazujući da ako kupite čokoladicu i pojedete komadić, unijet ćete 30 grama šećera, a nešto sasvim drugo je staviti na tu čokoladicu crvenu naljepnicu u obliku semafora koja kaže da je uopće ne biste trebali kupiti", dodao je.

Stvoritelj Nutri-Scorea Serge Hercberg, profesor prehrane na Sveučilištu Sorbonne Paris-Nord, rekao je za Olive Oil Times da najnovije talijanske kritike usmjerene protiv francuskog sustava označavanja na prednjoj strani pakiranja nisu opravdane.

"Nutri-Score nikada nije predstavljen kao mjera koja sama po sebi može biti odgovor na epidemiju pretilosti", rekao je. "Umjesto toga, može igrati ulogu među mjerama koje provodi politika prehrane javnog zdravstva."

"To nije čarobno rješenje, ali kao što je pokazalo nekoliko znanstvenih studija objavljenih u recenziranim časopisima, Nutri-Score bi potencijalno mogao doprinijeti smanjenju pretilosti, kroničnih bolesti i smrtnosti", dodao je.

Herberg je naglasio svoju podršku mediteranskoj prehrani, za koju je rekao: "ona je već dugi niz godina temelj francuskih prehrambenih preporuka." Hercberg je također ponovio kako je Nutri-Score "potpuno u skladu s MedDietom."

Cilj Nutri-Scorea je pomoći potrošačima da usporede cjelokupnu nutritivnu kvalitetu namirnica koje je relevantno usporediti ili su inače usporedive s obzirom na način upotrebe ili obrasce konzumacije. – Serge Herberg, tvorac Nutri-Scorea

"Mediteranska prehrana odlikuje se obilnom konzumacijom voća, povrća, mahunarki, žitarica, osobito cjelovitih, umjerenom konzumacijom ribe te ograničenom konzumacijom mliječnih proizvoda i niskom konzumacijom mesa, hladnih narezanaca te slatkih, masnih i slanih proizvoda", rekao je.

"Prednost daje maslinovom ulju među dodanim mastima, ali ne preporučuje njegovu konzumaciju ad libitum", dodao je Herberg. "Mediteranska prehrana stoga ni u kojem slučaju, kao što sugeriraju talijanski argumenti, ne promiče sireve i prerađeno meso, bilo talijansko ili ne."

Herberg je također istaknuo da mnoge studije potvrđuju znanstvenu osnovu razvoja i primjene Nutri-Scorea. Primjerice, citirao je epidemiološke studije iz Francuske (SUVIMAX, NutriNet-Santé), Španjolske (kohorte SUN i ERICA) i Europe.

Herberg je također opovrgnuo ideju da algoritam Nutri-Scorea ne ocjenjuje hranu kao dobru ili lošu.

"To je postupni FOPL s pet kategorija prikazanih bojama i slovima, što potrošačima omogućuje usporedbu nutritivne kvalitete namirnica u relativnim, a ne u apsolutnim vrijednostima", rekao je.

"Cilj Nutri-Scorea je pomoći potrošačima da usporede cjelokupnu nutritivnu kvalitetu namirnica koje je relevantno usporediti ili koje su usporedive u pogledu načina upotrebe ili obrazaca konzumacije", dodao je.

Prema Hercbergu, usredotočavanje na 100 grama ili mililitara umjesto na jednu porciju određene hrane "temelji se na konceptualnim, pragmatičnim, znanstvenim i javnozdravstvenim argumentima."

"Ono što je korisno za potrošače jest mogućnost usporedbe različitih žitarica za doručak kako bi prepoznali one s najboljom nutritivnom kvalitetom", dodao je. "Ili usporedba različitih biljnih ulja ili drugih dodanih masti, ili usporedba različitih sireva, različitih pizza i različitih keksa."

"Konačno, za određenu prigodu konzumacije, recimo doručak, korisno je da potrošači mogu usporediti razlike u nutritivnoj kvaliteti namirnica koje se obično konzumiraju u toj prigodi: kruh, kao kruh od rafiniranog ili cjelovitog zrna, brioši, žitarice za doručak, keksi ili krekere", nastavio je Hercberg.

Stoga je, rekao je Hercberg, potreban "jednostavan, objektivan i standardiziran zajednički nazivnik" kako bi potrošači na prvi pogled mogli prepoznati hranu koja ima najpovoljniji nutritivni sastav u usporedbi s drugom hranom.

Prema Hercbergu, standardna porcija ne postoji jer ovisi o mnogim varijablama kao što su dob, spol i druga stanja potrošača.

"Mnoge su studije pokazale da potrošači teško procjenjuju količinu koja odgovara jednoj porciji", zaključio je.

---