Tunisija traži trgovinski sporazum kako bi izbjegla 28-postotnu izvoznu carinu
Tuniski diplomati rade na pregovorima o boljem trgovinskom sporazumu sa SAD-om kako bi izbjegli carinu od 28 % na ključne sektore poput maslinovog ulja i datula.
Tuniški diplomati u Washingtonu, D.C., objavili su da su u tijeku diplomatski napori za pregovaranje o boljem trgovinskom sporazumu sa Sjedinjenim Državama.
Cilj je izbjeći carinu od 28 posto na sav tuniski izvoz u SAD, koji je ranije ovog mjeseca odgođen na 90 dana i zamijenjen osnovnom carinom od deset posto.
Marouane Ben Jomaa, predsjednik Tunisko-američke gospodarske i industrijske komore, potvrdio je da pregovori traju.
Nametanje carine od 28 posto na tuniške proizvode izvezene na američko tržište ograničilo bi njihovu konkurentnost i stvorilo prepreke njihovom pristupu jednom od najvažnijih svjetskih tržišta.
Po njegovom mišljenju, potencijalna primjena pristojbe od 28 posto "ugrožava konkurentnost ključnih sektora kao što su maslinovo ulje, datulje i rukotvorine."
Ben Jomaa je također istaknuo kako bi različiti carinski pristupi primijenjeni na konkurentske zemlje doveli do ugrožavanja tuniskih tržišnih kvota u SAD-u.
Dok je obustavljena, shema carina koju je predsjednik Donald J. Trump prethodno najavio predviđala bi da članice EU-a budu suočene s carinama od 20 posto, dok bi proizvođači maslinovog ulja iz Turske, Maroka i Alžira bili pogođeni carinom od deset posto.
Vidi također: Talijanski izvoznici udvostručuju ulaganja na američko tržište unatoč riziku od carinaPrema podacima Ujedinjenih naroda, u 2023. godini izravni izvoz maslinovog ulja iz Tunisa u SAD blago je premašio 220 milijuna dolara (203 milijuna eura).
Bivši ministar trgovine Mohsen Hassan istaknuo je da je izvoz zemlje tijekom godina imao koristi od Općeg sustava povlastica (GSP) SAD-a, čiji je cilj poticati gospodarski rast u zemljama u razvoju dopuštajući određene količine trgovine bez carina.
Prema Hassanu, GSP je pomogao Tunisu povećati izvoz u SAD, prvenstveno potaknut maslinovim uljem i datulama.
"Uvođenje carine od 28 posto na tuniske proizvode izvezene na američko tržište ograničilo bi njihovu konkurentnost i stvorilo prepreke za njihov pristup jednom od najvažnijih svjetskih tržišta na kojem su tuniski izvoznici radili posljednjih godina", rekao je.
Ako se tarifna agenda ne promijeni u sljedeća tri mjeseca, osnovne tarife također bi mogle imati posljedice za tuniški izvoz u SAD koji se ne odvija izravno između te dvije zemlje.
"SAD je najveći uvoznik tuniskog maslinovog ulja, i izravno i neizravno. Ono što se uvozi neizravno više je od onoga što tamo dolazi izravno iz Tunisa", rekao je za Olive Oil Times Wajih Rekik, glavni izvršni direktor CHO America, američke podružnice najvećeg tuniskog punitelja i izvoznika maslinovog ulja.
Složenost trgovine maslinovim uljem između Tunisa i drugih velikih zemalja proizvođača, koje su također izvoznici u SAD, isprepliće se s carinama koje bi potencijalno mogle pogoditi zemlje u različitoj mjeri.
"Kada se pošiljke iz Tunisa šalju u SAD, to je vrlo očita transakcija. No, dvostruko veći obujam ide u Španjolsku, odakle se šalje ili preprodaje u Sjedinjene Države", rekao je Rekik.
"Carina od 28 posto mogla je nanijeti određenu štetu", dodao je. "Budući da su svi sada podložni istim carinama od deset posto, cijelo je pitanje trenutno puno lakše upravljivo."
Izvršni direktor CHO America osvrnuo se na dinamiku tržišta maslinovog ulja u Sjedinjenim Državama, koja pokazuje samo minimalan utjecaj viših cijena u posljednje dvije godine.
"Potrošnja je ostala snažna čak i tijekom nestašice, uz 30 do 40 posto više cijene", rekao je Rekik.
"Sada su cijene pale, znatno su niže, što znači da će cijene za potrošače i dalje biti niže nego u prošlosti, čak i uz desetpostotnu carinu", dodao je.
Izvoz tuniskog maslinovog ulja u SAD u istom je razdoblju tekuće godine smanjen za 26,8 posto u odnosu na prva četiri mjeseca 2024., prvenstveno zbog nižih cijena maslinovog ulja na izvoru.
Olive Oil Times obratio se nekim tuniskim proizvođačima, koji nisu komentirali brzo mijenjajuću situaciju, ali su potvrdili da visoka razina neizvjesnosti ne pomaže u održavanju njihovog poslovanja.
Reda Al-Shakandali, profesor ekonomije na Sveučilištu u Kartagi, rekao je lokalnim medijima da privremeno obustavljanje carina stvara nesigurnost koja remeti globalno gospodarstvo.
Prema profesoru, tuniska je ekonomija krhka i uvelike ovisi o turizmu, maslinovom ulju i gnojivima, a doznake Tunijaca u inozemstvu igraju značajnu ulogu.
Po njegovom mišljenju, posljedice carina i nesigurnost narušit će ulaganja.
Čak i usred takve neizvjesnosti, tuniški izvoznici maslinovog ulja i diplomati nadaju se pregovorima koji će ublažiti prijeteći skok carina i potpuno promijeniti način gledanja na trgovinu maslinovim uljem.
"Maslinovo ulje je zdrav proizvod. Znanost nam govori da smanjuje rizik od srčanih bolesti, Alzheimerove bolesti i još mnogo toga. Na neki način, maslinovo ulje je lijek za američkog potrošača", rekao je Rekik.
"Također znamo da Trumpova administracija ne podržava ulja iz sjemenki. A maslinovo ulje je najzdravija dostupna alternativa", dodao je.
"Budući da Sjedinjene Države proizvode samo djelić ekstra djevičanskog maslinovog ulja koje potroše, vjerujem da ako postoji neki proizvod koji bi mogao imati koristi od iznimke, to bi trebalo biti maslinovo ulje", nastavio je Rekik.
Prema Rekiku, američki potrošači mogli bi se snaći bez nekoliko prehrambenih proizvoda koji se uvoze u značajnim količinama.
"Pogledajte europsko vino. U SAD-u se proizvodi mnogo vina. A to nije najzdravija stvar kad je riječ o zdravlju srca ili mozga", rekao je.
"Zato se nadam da će administracija Trumpa, u skladu s tom logikom, razmotriti iznimke za određene proizvode, a maslinovo ulje bit će jedna od glavnih", naglasio je Rekik.
Iako Tunis izvozi širok raspon dobara i usluga u SAD, životinjske i biljne masti poput maslinovog ulja ostvaruju najznačajnije brojke.
Poljoprivreda je u posljednjih nekoliko godina značajno doprinijela rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) Tunisa.
Prema najnovijim podacima Tunijskog općeg sindikata rada, gotovo 87 posto neformalnih radnika u zemlji zaposleno je u poljoprivredi.
Neformalno gospodarstvo obuhvaća sve aktivnosti koje vlada ne regulira niti nadzire i čini 30 do 40 posto BDP-a zemlje.
Lokalne tvrtke rade na definiranju mogućih scenarija dok započinju pregovori.
"Znam da mnoge tvrtke rade na kratkoročnim rješenjima, poput dovođenja više zaliha u SAD, ali to su kratkoročne inicijative", rekao je Rekik.
"Ono što će sada biti važno jest ono što će ostati dugoročno", zaključio je. "Je li ova [promjena carine] stvarna dugoročna promjena koja je osuđena utjecati na tržišnu dinamiku ili je to samo kratkoročno?"