Preliminarna studija sugerira da veće koncentracije fenolnih spojeva u ekstra djevičanskom maslinovom ulju ne pružaju nužno veću zaštitu od oksidativnog stresa, čimbenika povezanog s aterosklerotskim kardiovaskularnim bolestima.
Istraživači sa Sveučilišta Sherbrooke u Kanadi i Sveučilišta Sultan Moulay Slimane u Maroku otkrili su da dugotrajna konzumacija maslinovog ulja poboljšava antioksidativni kapacitet kod nekih starijih odraslih osoba, no koristi nisu bile veće kod onih koji su konzumirali ulje s najvišim udjelom fenola.
Rezultati upućuju na prag iznad kojeg dodatni fenolni spojevi ne poboljšavaju daljnje sustavni antioksidativni status organizma.
"Naši rezultati upućuju na to da ekstra djevičansko maslinovo ulje koje sadrži umjerene razine fenolnih spojeva značajno poboljšava ukupnu antioksidativnu sposobnost plazme kod osoba nakon infarkta miokarda i sudionika s višom razinom pridržavanja prehrane MedDiet", napisali su istraživači.
"Nasuprot tome, ekstra djevičansko maslinovo ulje s visokim udjelom fenola… nije proizvelo sličan učinak", dodali su. "Ovi nalazi ukazuju na to da povećanje koncentracije fenola u maslinovom ulju iznad određenog praga ne mora nužno poboljšati sustavni antioksidativni status."
Ateroskleroza, nakupljanje plaka u arterijama, može dovesti do koronarne bolesti srca, moždanog udara i periferne arterijske bolesti. Oksidativni stres doprinosi time što potiče oksidaciju kolesterola lipoproteina niske gustoće (LDL).
Kada enzimske antioksidativne obrane tijela ne mogu spriječiti oksidativnu štetu, neenzimski antioksidansi mogu pomoći u smanjenju oksidativnog stresa i štetnih učinaka oksidiranog LDL-a.
U preliminarnoj studiji sudjelovalo je 48 sudionika podijeljenih u dvije skupine: zdrave osobe i osobe koje su prethodno doživjele infarkt miokarda, odnosno srčani udar. Sudionici su tijekom šestomjesečne studije održavali svoju uobičajenu prehranu i tjelesnu aktivnost.
Svaki je sudionik dnevno primao 25 mililitara maslinovog ulja, raspoređenog u jednu od tri skupine: ekstra djevičansko maslinovo ulje bogato tirosolom i hidroksitirosolom, ekstra djevičansko maslinovo ulje s nižim udjelom fenola ili rafinirano maslinovo ulje. Sudionici nisu znali koje ulje primaju.
Ekstra djevičansko maslinovo ulje s visokim udjelom fenola sadržavalo je 161 miligram po kilogramu (mg/kg) tirosola i 233 mg/kg hidroksitirosola. Ekstra djevičansko maslinovo ulje s nižim udjelom fenola sadržavalo je 13 mg/kg tirosola i 7–13 mg/kg hidroksitirosola. Rafinirano maslinovo ulje nije sadržavalo fenolne spojeve.
Istraživači su rekli da su nalazi u skladu s nedavnom mrežnom meta-analizom koja je otkrila povećani antioksidativni kapacitet plazme kod ljudi koji se pridržavaju mediteranske prehrane i konzumiraju maslinovo ulje s koncentracijama fenola u rasponu od 147 do 582 mg/kg. Ta je analiza također utvrdila da ne postoji jasan korelat između koncentracije fenola i antioksidativnog kapaciteta.
"Moguće objašnjenje jest da organizam može aktivirati regulatorne mehanizme kako bi spriječio preopterećenje antioksidansima kada je plazmatski antioksidativni kapacitet već unutar fizioloških raspona", napisali su istraživači.
Međutim, učinci konzumacije maslinovog ulja razlikovali su se ovisno o zdravstvenom stanju sudionika i pridržavanju mediteranske prehrane.
Starije odrasle osobe s povećanim kardiovaskularnim rizikom povezanim s oksidativnim stresom pokazale su značajna poboljšanja antioksidativne sposobnosti plazme nakon dugotrajne konzumacije maslinovog ulja. Mlađe, zdrave osobe proučavane zasebno pokazale su slična poboljšanja.
Istraživači su sugerirali da zdravi pojedinci možda već imaju dovoljno učinkovitu antioksidativnu obranu, što ograničava mjerljive koristi dodatnih antioksidansa iz prehrane.
"U stabilnom i zdravom fiziološkom stanju, endogeni antioksidativni sustavi mogu biti dovoljni za održavanje redoks homeostaze, tako da dodatni antioksidansi iz prehrane možda neće izazvati mjerljivo povećanje sustavne antioksidativne sposobnosti", napisali su.
Poboljšanje je bilo izraženije kod sudionika koji su se strogo pridržavali mediteranske prehrane, što upućuje na to da cjelokupni prehrambeni obrasci utječu na reakciju tijela na maslinovo ulje.
"Adekvatan unos prehrane i mikronutrijenata, u interakciji s fiziološkim i patološkim stanjem, oblikuje antioksidativni odgovor na ekstra djevičansko maslinovo ulje", napisali su istraživači.
Istraživači su upozorili da su nalazi preliminarni i da su potrebne veće studije. Rezultati se odnose na antioksidativni kapacitet, a ne na izravno izmjerena smanjenja kardiovaskularnih bolesti.
"Ovi nalazi upućuju na to da su antioksidativni odgovori na maslinovo ulje ovisni o kontekstu, a ne vođeni isključivo koncentracijom fenola. Potrebna su veća ispitivanja", zaključili su.