Istraživači u Hrvatskoj prate kako rezidba mijenja rast masline i nakupljanje ulja

Trodogodišnja studija u komercijalnom masliniku u dalmatinskoj regiji Hrvatske otkrila je da su masline koje su bile intenzivno orezane brže akumulirale ulje u plodovima od neorezanih stabala, čime su se dobili novi dokazi o prednostima otvaranja guste krošnje.

Istraživanje, koje je provela ekipa Sveučilišta u Zadru u sklopu projekta OLIVE-EduTech, ispitalo je kako različite intenzivnosti rezidbe utječu na rast masline, cvatnju, rodnost i nakupljanje ulja.

Šime Marcelić, agronom s Odsjeka za ekologiju, agronomiju i akvakulturu sveučilišta, predstavio je nalaze tijekom terenskog događaja u masliniku i mlinu obitelji Lepur u blizini Benkovca.

Vidi također: Dalmatinski agronomi eksperimentiraju s novim metodama rezidbe

Događaj je privukao studente, maslinare i poljoprivredne stručnjake iz Zadra i susjednih županija Šibenik-Knin, kao i posjetitelje iz Bosne i Hercegovine.

Istraživanje je provedeno na 18 hektara hrvatske maslinike u vlasništvu tvrtke Lecor, u vlasništvu Branimira Lepura. Posjed sadrži oko 4000 stabala uzgojenih na organski način, koja rastu na plitkoj, kamenitoj crvenoj zemlji na nadmorskoj visini od oko 150 metara.

Maslinik je podijeljen na dva dijela, s drvećem posađenim prije 22 i 12 godina.

"Nalazimo se točno na granici između Ravnih Kotara i Bukovice", rekao je Lepur. "Ovdje prije ništa nije bilo posađeno."

Eksperiment je započeo prije tri godine, kada su istraživači proveli opsežno reformno rezidanje kako bi oblikovali odabrana stabla u polikonusnu vazu, sustav obuke otvorene krošnje koji se široko koristi u suvremenoj uzgojnoj praksi masline.

Stabla su podijeljena u skupine koje su dobile lagano, umjereno ili jako rezidanje, uz kontrolnu skupinu neorezanih stabala, što je istraživačima omogućilo praćenje njihovog oporavka i fizioloških odgovora.

"Naša dosadašnja opažanja u Lepurama pokazuju da masline nakon rezidbe različito reagiraju po pitanju vegetativnog rasta, cvatnje i nakupljanja ulja", rekao je Marcelić.

"Na orezanim stablima zabilježili smo jači rast novih izdanaka i povoljnije karakteristike cvjetanja, uključujući veći udio hermafroditnih, odnosno funkcionalno dvo spolnih cvjetova", dodao je. "To je važan pokazatelj potencijala za rađanje plodova, iako samo po sebi ne jamči veći prinos."

Istraživači su također ispitali kako gustoća krošnje utječe na zdravlje stabala. Otvaranje krošnje omogućuje da više sunčeve svjetlosti i zraka cirkulira kroz stablo, smanjujući uvjete pogodne za razvoj pjegavosti masline, česte gljivične bolesti maslina.

Projekt koristi blisku infracrvenu spektroskopiju i optičke senzore za praćenje razvoja plodova nakon različitih tretmana rezidbe. NIR analizator omogućuje istraživačima da višestruko mjere sadržaj ulja u plodovima tijekom sezone i prate brzinu kojom se ulje nakuplja.

Marcelić je rekao da je jedan od najvažnijih aspekata istraživanja mjerenje sadržaja maslinovog ulja na bazi suhe tvari, umjesto oslanjanja na postotak ulja u svježem plodu.

Kako masline zriju, suša ili jaki bura mogu uzrokovati gubitak vode. To može stvoriti dojam da se postotak ulja u svježem plodu povećava, čak i kada plod zapravo ne akumulira dodatno ulje. Mjerenje ulja u odnosu na suhu tvar uklanja utjecaj promjenjivog udjela vode.

Rezultati su doveli u pitanje neke dugogodišnje pretpostavke među lokalnim uzgajivačima.

"Mjerenja do sada pokazuju da se ulje brže nakuplja u plodovima snažno orezanih stablova masline nego u plodovima neorezanih i nenavodnjenih stabala", rekao je Marcelić. "U nekim usporedbama, razlika u promjeni udjela ulja približava se dvostrukoj vrijednosti."

Međutim, naglasio je da se istraživanje nastavlja. "Sistematičnim mjerenjima na više datuma uzorkovanja i u različitim godišnjim dobima želimo potvrditi stvaran opseg učinka rezidbe", rekao je.

Unatoč nalazima, neki dalmatinski maslinari i dalje su neodlučni usvojiti polikonusni sustav posude, uglavnom zato što opsežno reformno rezidanje može privremeno smanjiti proizvodnju.

"Dio otpora proizlazi iz nedovoljnog poznavanja ovog sustava obrezivanja i načina na koji se stablo oporavlja nakon obrezivanja", rekao je Marcelić. "Uzgajivači su također oprezni zbog prinosa: teška, radikalna obrezivanja radi obnove krošnje mogu smanjiti proizvodnju tijekom prve tri godine."

"Za mnoge je taj kratkoročni gubitak teško prihvatiti, osobito kada usjev predstavlja važan izvor prihoda", dodao je. "Obnova se stoga odgađa, iako drvo s vremenom postaje sve teže održavati i brati."

Marcelić je rekao da se stavovi postupno mijenjaju kako proizvođači vide tehnike demonstrirane na radnim maslinicima.

Osnovni princip nije ništa nov. Marcelić je citirao odlomak Vrsalovića, napisan 1901. godine, koji opisuje maslinu kao stablo koje rađa na izbojcima izloženima sunčevoj svjetlosti, a ne na onima zaklonjenima u gustoj sjeni.

"Cilj polikonusnog, odnosno višekonisnog oblika posude je doprijeti svjetlom do većeg dijela rodnih grana, a ne ogoliti stablo", rekao je Marcelić. "Listovi koji primaju dovoljno svjetla mogu učinkovito fotosintetizirati i opskrbiti plodove tvarima potrebnim za rast i sintezu ulja."

Upozorio je da se prakse rezidbe moraju prilagoditi lokalnim uvjetima kako bi se izbjeglo izlaganje debla prekomjernom sunčevom svjetlu i mogućoj opeklini od sunca.

Projekt OLIVE-EduTech također okuplja istraživače iz nekoliko disciplina. Agronomi prate rast, cvatnju, plodove i rezidbu; geografi koriste prostorne tehnologije za praćenje promjena u krošnjama stabala i masliniku; kemičari analiziraju plodove i ulje; a stručnjaci za obrazovanje pomažu u prenošenju nalaza u praktične smjernice za maslinare.

"Sveučilište u Zadru javna je ustanova čiji je zadatak stvarati i prenositi znanje", rekao je Marcelić. "Za nas to znači obrazovanje studenata, ali i dijeljenje rezultata istraživanja s ljudima koji ih mogu primijeniti u svojim maslinicima."

"Samo kada povežemo ove podatke možemo pokazati uzgajivačima što određena intervencija znači za stablo i kako je pravilno provesti", dodao je.

Marcelić je kao primjer prijenosa znanja naveo Školu rezidbe maslina, koju su bivši studenti osnovali u suradnji i uz potporu sveučilišta. Polaznici kroz praktične tečajeve uče procjenjivati pojedinačna stabla i razumjeti razloge svakog reza.

Cilj je, rekao je, da OLIVE-EduTech krene istim putem, od mjerenja i znanstvenih otkrića do radionica i na kraju do boljih odluka u nasadu.

Nakon terenske prezentacije sudionici su posjetili modernu mljekaru maslina na imanju Lepur, gdje se tijekom prerade koristi poseban sustav hlađenja kako bi se sačuvale nježne arome i prirodni antioksidansi.

Lepur je rekao da su ulja proizvedena na imanju od dalmatinskih i odabranih sorti maslina zabilježila koncentraciju polifenola visoku do 1500 miligrama po kilogramu, rezultat koji je, kako je rekao, potvrđena analizom s Fakulteta za kemiju i tehnologiju Sveučilišta u Splitu.

Mlin također uključuje prostoriju za prijem i degustaciju koja se koristi za radionice, posjetiteljske grupe i lokalne uzgajivače maslina koji čekaju na preradu svojih plodova tijekom jesenske i zimske berbe.

Događaj je bio prvi u nizu javnih prezentacija planiranih u sklopu OLIVE-EduTecha, a čija je namjera, kako kažu organizatori, pretvoriti istraživačke nalaze u praktično znanje koje maslinari mogu primijeniti u svojim nasadima.

"Kroz suradnju maslinara i Sveučilišta u Zadru želimo nastaviti podizati ljestvicu kvalitete i težiti izvrsnosti po kojoj su ulja zadarskih maslinara već prepoznata izvan Hrvatske", rekao je Toni Družijanić, predsjednik Udruge maslinara zadarske županije, suorganizatora projekta.