Globalna proizvodnja maslinovog ulja dosegnut će 4,4 milijuna tona do 2050., predviđa stručnjak

Gotovo dva desetljeća Juan Vilar proučava evoluciju globalne proizvodnje maslinovog ulja. Njegov najnoviji projekt obuhvaća prikupljanje podataka iz svih 66 zemalja proizvođača maslinovog ulja i izradu projekcija budućnosti tog sektora.

Osnivač i izvršni direktor tvrtke Juan Vilar Strategic Consultants i profesor na Sveučilištu u Jaénu rekao je za Olive Oil Times da očekuje stalan prijelaz s tradicionalnih nasada na nasade visoke i supervisoke gustoće (poznate i kao intenzivne i superintenzivne), osobito kako se uzgoj maslina širi prema sjeveru.

Moderne maslinike bile bi odgovorne za proizvodnju 77 posto ukupnih 4,4 milijuna stabilnih tona koje će se proizvesti (do 2050. godine). – Juan Vilar, strateški savjetnik

"Tendencija je da se smanjuje površina maslinika s velikim i umjerenim nagibom na sušnim područjima, a povećava površina modernih maslinika, posebice onih na kruni i u navodnjavanim nasadima", rekao je.

"Očekuje se da će površina maslinika porasti s 11.594.986 hektara, koliko iznosi trenutno, na 15.259.471 hektara do 2050. godine", dodao je Vilar. "To znači da se za 30 godina predviđa povećanje površine maslinika za 32 posto u usporedbi s 2021. godinom."

Vidi također: 5,5 milijuna hektara tradicionalnih maslinika u opasnosti od napuštanja

"Godine 2041. svjetska površina maslinika iznosit će 14,1 milijun hektara, od čega 39 posto čine tradicionalni maslinici, u usporedbi sa 7,1 milijunom iz 1991. godine, od čega je 92 posto bilo tradicionalno", nastavio je. "Procjenjuje se da će do 2041. godine postojati 80 zemalja proizvođača maslinovog ulja, što je porast u odnosu na 26 iz 1991. godine."

"Sve se to lako može predvidjeti kada imate trend evolucije u sastavu maslinika i tipologiji 66 zemalja koje trenutno proizvode tijekom posljednjih 40 godina, a poznati su i podaci o trenutačnoj transformaciji i plantažama", rekao je Vilar. "Ostatak se radi matematičkom analizom, uzimajući u obzir ciklične sklonosti tržišta, koje su postojale i ranije."

Na temelju svojih projekcija, Vilar je rekao da će klimatske promjene imati dva duboka utjecaja na budućnost uzgoja maslina.

Buduća dostupnost vode prisilit će proizvođače da postanu učinkovitiji i odgovorniji u sadnji i navodnjavanju svojih nasada. Promjenjivi vremenski obrasci diljem svijeta također će utjecati na to kako će se proizvodnja maslinovog ulja razvijati u mediteranskom bazenu.

"Doista, klimatske promjene djelovat će kao negativan katalizator u jednom području, a kao pozitivan poticaj u drugima", rekao je Vilar. "Sve će to ovisiti o tome radi li se o zemlji s vrućom i suhom klimom ili o zemlji s vlažnom i hladnom klimom."

"Imamo na umu da se maslina već uzgaja u Kanadi, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu", dodao je. "To je bilo nezamislivo prije 10 godina. Bez sumnje, za samo 20 godina debitirat će gotovo 15 novih zemalja proizvođača."

Vilar predviđa da će većina novih nasada maslina, bilo u tradicionalnim zemljama proizvođačima maslinovog ulja ili u novima, biti visoke i super-visoke gustoće, što će rezultirati masovnim povećanjem globalne proizvodnje maslinovog ulja.

Trenutačno tradicionalne maslinike čine 68 posto površine pod maslinicima, a maslinike visoke i super-visoke gustoće čine preostalih 32 posto.

Međutim, Vilar vjeruje da će se ti brojevi više-manje preokrenuti do sredine stoljeća, kada će se procijenjenih 15,3 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta posvetiti uzgoju maslina.

"Od ukupne površine, 40 posto – 5,5 milijuna hektara – činile bi tradicionalne maslinike koje se ne mogu transformirati, a koje bi proizvodile 23 posto sveg ulja koje će se do tada proizvesti na planetu", rekao je.

"Preostalih 60 posto površine, zauzete modernim maslinicima (uglavnom u živicama), bilo bi odgovorno za proizvodnju 77 posto od 4,4 milijuna tona stabilne proizvodnje koja će se tada ostvarivati, pri punom nominalnom kapacitetu od 5,8 milijuna tona, kao i s većim udjelom djevičanskog i ekstra djevičanskog maslinovog ulja", dodao je. "Bit će veća sortna specijalizacija."

Trenutačno je globalna proizvodnja maslinovog ulja oko 3,12 milijuna tona godišnje, s najvišom ukupnom proizvodnjom od 3,38 milijuna tona ostvarenom u sezoni 2017./18.

Proizvodnja će se stalno povećavati jer se očekuje da će većina maslinika u 14 novih zemalja proizvođača maslinovog ulja biti posađena u visokoj ili supervisokoj gustoći. Mnogi tradicionalni proizvođači maslinovog ulja također će prijeći na plantaže veće gustoće.

Vidi također: Intenzivna uzgoja maslina doprinosi pustarenju u Španjolskoj, upozoravaju stručnjaci

"Neke zemlje koje će doživjeti promjenu od tradicionalnih maslinika prema većem postotku intenzivnih maslinika i živica bit će Španjolska, Grčka, Italija, Portugal, Tunizija i Turska", rekao je Vilar.

Unatoč toj tranziciji, očekuje se da će koncentracija maslinika u budućnosti biti malo rasprostranjenija. Međutim, Vilar je rekao da se zemlje tradicionalne proizvodnje maslinovog ulja ne trebaju brinuti da će ih uskoro nadmašiti novopridošlice.

Trenutačno se 87 posto svjetskih maslinika nalazi u devet mediteranskih zemalja. Međutim, taj će se broj smanjiti jer klimatske promjene čine da nova područja postaju sve pogodnija za uzgoj maslina, a druga manje pogodna.

"Imajmo na umu da se u sljedećih 30 godina očekuje pozitivan razvoj površine od 32 posto", rekao je Vilar.

"Bez sumnje, od tih 80 zemalja proizvođača, samo će 10 nastaviti držati više od 70 posto ukupne površine", zaključio je. "Uključivanje novih proizvođača potaknut će potrošnju zbog njihove prisutnosti, ali ni u kojem slučaju neće predstavljati prijetnju tim maslinicima."

---