Mediteranska prehrana povezana s nižom prevalencijom akni u odraslih

Odrasli koji se strogo pridržavaju mediteranske prehrane bogate zdravim mastima, voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama imaju manju vjerojatnost da će imati akne, prema studiji koju su vodili istraživači s King's Collegea u Londonu.

Istraživači su analizirali podatke iz UK Biobank kako bi istražili vezu između ukupne kvalitete prehrane i akni kod odraslih, područje koje je dobilo manje pažnje nego akne u adolescenciji.

Akne su česta upalna kožna bolest koja je osobito raširena tijekom adolescencije, ali može potrajati ili se pojaviti i u odrasloj dobi. Prethodna su istraživanja uglavnom bila usmjerena na mlađe osobe i potencijalne učinke pojedinih namirnica, uključujući mlijeko i proizvode s visokim glikemijskim indeksom.

Studija je analizirala podatke 228.757 sudionika u dobi od 37 do 73 godine. Koristeći povezane medicinske kartone, istraživači su sudionike svrstali u skupine s postojećim aknama, poviješću akni ili bez povijesti te bolesti.

Sudionici su također ispunili upitnike o prehrani i procjene prehrambenog sjećanja. Istraživači su usporedili prevalenciju akni s ukupnom kvalitetom prehrane i proveli sekundarnu analizu pojedinačnih skupina namirnica i mliječnih proizvoda.

Rezultati su pokazali povezanost između kvalitetnije prehrane i niže prevalencije akni u odraslih. Sudionici čije su prehrambene navike više nalikovale mediteranskoj prehrani općenito su imali nižu prevalenciju stanja.

Ta je povezanost bila osobito izražena kod žena, čiji su prehrambeni obrasci značajno razlikovali od muških. Žene koje su konzumirale više namirnica biljnog podrijetla imale su nižu prevalenciju akni.

Među muškarcima, prehrana bogatija namirnicama životinjskog podrijetla, osobito mesom, i siromašnija ugljikohidratima bila je povezana s većom učestalošću akni. S druge strane, veća konzumacija kuhanog povrća, jogurta i sira bila je povezana s manjom učestalošću.

Istraživači su također utvrdili suprotne povezanosti među različitim vrstama mliječnih proizvoda. Obično mlijeko i deserti na bazi mlijeka bili su povezani s većom prevalencijom akni, dok su jogurt i sir bili povezani s manjom prevalencijom.

Konzumacija svinjetine također je bila povezana s većom prevalencijom akni kod muškaraca.

Sveukupno, nalazi upućuju na to da kvaliteta prehrane može igrati ulogu u aknama u odraslih te da se odnos između konzumacije hrane i tog stanja može razlikovati između muškaraca i žena.

Međutim, zbog opservacijske prirode istraživanja, dobiveni rezultati pokazuju povezanost, a ne dokazuju da određena hrana ili prehrambeni obrasci uzrokuju ili sprječavaju akne.

Glavna autorica Bochen Li, doktorandica na King's Collegeu u Londonu, izjavila je da bi razlike uočene između muškaraca i žena mogle s vremenom pomoći istraživačima u razvoju personaliziranijih prehrambenih smjernica.

Li je također istaknula suprotne povezanosti između fermentiranih mliječnih proizvoda, kao što su jogurt i sir, i proizvoda poput obranog mlijeka i deserata na bazi mlijeka. Istraživači su rekli da je potrebna daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo kako različiti mliječni proizvodi mogu utjecati na zdravlje kože.

Koautorica Wendy Hall dodala je da su sudionici s aknama općenito imali manje zdravu prehranu, naglašavajući potencijalnu važnost cjelokupnih prehrambenih obrazaca, a ne isključivo usredotočavanje na pojedinačne namirnice.

Istraživači su rekli da su potrebne daljnje studije kako bi se utvrdilo mogu li promjene u prehrani pomoći u prevenciji akni ili smanjenju simptoma te mogu li prehrambeni savjeti specifični za spol na kraju igrati ulogu u upravljanju tim stanjem.