Svjetska zdravstvena organizacija neće ispuniti rok za eliminaciju trans masti

Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji istječe vrijeme za ostvarenje svoje globalne inicijative objavljene 2018. godine o zabrani svih trans masti do kraja 2023. godine.

Tedros Adhanom Ghebreyesus, glavni direktor WHO-a, upozorio je da mnoge zemlje još nisu razvile politike za uklanjanje sveprisutne prisutnosti transmasnih kiselina iz prerađene hrane.

Do danas je više od 40 zemalja, koje čine više od jedne trećine svjetske populacije, provelo jednu od WHO-ovih najboljih praksi u vezi s trans mastima.– , 

Prema WHO-u, 500.000 smrtnih slučajeva godišnje uzrokuju trans masti u uobičajenoj prerađenoj hrani.

Ghebreyesus je istaknuo kako su zemlje koje su rano usvojile zakone koji zabranjuju trans masti, poput Danske, značajno smanjile učestalost kardiovaskularnih bolesti i smrtonosnih srčanih udara.

Vidi također: Europa ograničava upotrebu trans masti u hrani

Ghebreyesus se pozvao na istraživanje nedavno objavljeno u časopisu Plos One, koje je pokazalo 11-postotno smanjenje smrtnosti povezane s trans-masnim kiselinama u Danskoj od 1991. do 2007. godine.

Čelnik WHO-a rekao je da se trans masti mogu lako zamijeniti u pečenim proizvodima, uljima za prženje, prženoj hrani i čvrstim mastima, uključujući margarin i biljne ghee maslaca.

Ghebreyesus je dodao kako bi biljna ulja s visokim udjelom oleinske kiseline trebala biti glavna alternativa jer su "zdravija, ne skuplja i imaju dobar okus".

U dokumentima WHO-a o zamjeni trans masti autori organizacije naveli su biljna ulja poput ulja kanola i uljane repice među glavnim alternativama, a zatim suncokretovo, kukuruzno i sojino ulje.

Objasnili su da se druga zdravija ulja, poput maslinovog ulja, na globalnoj razini ne smatraju učinkovitim zamjenama jer se "ne koriste u širokoj mjeri zbog ograničene dostupnosti i visoke cijene".

Prema podacima Međunarodnog vijeća za maslinovo ulje, globalna proizvodnja i potrošnja maslinovog ulja u posljednjih nekoliko godina dosegle su oko 3 milijuna tona. Iako su se ti podaci utrostručili u posljednjih šest desetljeća, oni predstavljaju samo djelić globalnih količina biljnih ulja.

Podaci koje je objavila Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokazuju da je globalna potrošnja biljnih ulja dosegla gotovo 210 milijuna tona i predviđa se da će do 2029. premašiti 246 milijuna tona.

Prema WHO-u, više od 100 zemalja još uvijek ne uspijeva ukloniti ili smanjiti udio trans masti u svojoj prehrani. Kao rezultat toga, WHO procjenjuje da je približno pet milijardi ljudi još uvijek izloženo štetnim učincima trans masti.

Nije postignut napredak u nekim zemljama za koje se vjeruje da bilježe najvišu stopu kardiovaskularnih bolesti uzrokovanih trans-masnim kiselinama: Australija, Pakistan, Iran, Egipat, Azerbajdžan, Južna Koreja, Butan, Nepal i Ekvador.

SZO je predložio dvije alternativne politike svojim zemljama članicama. Prva je usmjerena na ograničavanje trans masti na najviše dva grama na 100 grama ukupnih masti u hrani. Druga je zabrana proizvodnje ili uporabe djelomično hidrogeniranih ulja, koja se smatraju najrelevantnijim izvorom trans masti.

Ghebreyesus pohvalio je odluku Američke agencije za hranu i lijekove iz 2019. godine, koja je trans masti označila kao prekomjeran rizik za ljudsko zdravlje, čime je stvorena de facto zabrana.

"Do danas je više od 40 zemalja, koje čine više od trećine svjetske populacije, provelo jednu od najboljih praksi SZO-a o trans masti", napisao je Ghebreyesus.

"Daljnjih 17 zemalja, s dodatnih 400 milijuna ljudi, koristi manje restriktivne politike, ali su i dalje na dobrom putu prema provedbi paketa preporučenih najboljih praksi WHO-a", dodao je.

Među postignutim napretkom Ghebreyesus je istaknuo predanost Međunarodnog saveza za hranu i piće da do 2023. ukloni trans masti iz proizvoda svojih članica – uključujući tvrtke Coca-Cola, Unilever, Nestlé, McDonald's i Ferrero.

• Bilješka glavnog direktora
• Izvješće WHO-a

---