Obarci posuda u Hrvatskoj otkrivaju rimsko maslinovo ulje i vojnu povijest

Godine 2008. arheolozi u Osijeku, na istoku Hrvatske, iskopali su Mursu, rano rimsko naselje. Više od desetljeća kasnije znanstvenici i dalje prikupljaju informacije iz artefakata koje su otkrili.

Nedavni radovi koji proučavaju krhotine uvezenih amfora za maslinovo ulje, velikih keramičkih posuda, pružaju nove uvide u važnost maslinovog ulja za Rim – i važnost Rima za hrvatsku industriju maslinovog ulja.

Opisujući Oktavijanovo osvajanje Panonije (današnje Hrvatske) 31. g. pr. Kr., rimski državnik i povjesničar Cassius Dio rekao je da tamošnji narod nije uzgajao masline i nije proizvodio vino "osim u vrlo maloj mjeri i to vrlo loše kvalitete". Danas se Hrvatska ističe u obje te djelatnosti, uglavnom zahvaljujući rimskoj okupaciji.

Vidi također: Otkriće tvornice sapuna iz 9. stoljeća u Izraelu rasvjetljava drevnu trgovinu

Veliki ilirski ustanak (6. do 9. g.) uskoro je doveo u pitanje Oktavijanovo osvajanje Panonije. U jednom su trenutku pobunjenici stigli na deset dana hoda od Rima. Uplašeni njihovim uspjehom, Rimljani su stacionirali jednu od svojih najvećih provincijskih vojska u Panoniji nakon što su smirili regiju.

Rimska okupacijska vojska pomogla je održati red u Panoniji. Također je branila Dunav, koji je označavao sjevernu granicu Carstva od neprestano nemirnih germanskih plemena. No, vojsci su potrebne zalihe. A za rimskih časnika za opskrbu, malo je stvari bilo važnije od maslinovog ulja.

U danima prije sapuna, vojnici su se čistili tako da su tijela premazali uljem, a zatim ga strugali zajedno s masnoćom topivom u ulju. Iako je mnogo pomoćnih vojnika dolazilo iz kultura koje su koristile životinjske masti, rimske su jedinice tradicionalno nabavljale maslinovo ulje za kuhanje. No, krhotine keramike pokazuju da su rimski vojnici iz prvog stoljeća uvozili svoje maslinovo ulje.

Rimski su se vojni zapovjednici služili operativnim bazama s pouzdanim pristupom vodenim putovima za prikupljanje i slanje opskrbe vojnicima na bojištu. Baze su bile opremljene lukama, pristaništima i skladištima. Smještena na rijeci Dravi, Mursa je bila vrlo pogodna za primanje pošiljki.

Mursa je primala sušene datulje i smokve iz Španjolske i sjeverne Afrike. Primala je amfore pune garuma i fermentiranog ribljeg umaka. No velik broj amfora oblikovanih u onome što arheolozi nazivaju stilom Dressel 6B pokazuje da je njihovo maslinovo ulje dolazilo s rimskih imanja na istarskom poluotoku.

Danas je Istra podijeljena između Hrvatske, Slovenije i Italije, ali je u prvom stoljeću bila regija unutar rimske provincije Italia. Rim je stoljećima okupirao poluotok i posadio mnoge maslinike koji su do tada već bili dobro uspostavljeni.

Mnoge od tih maslinika posjedovali su plemići bliski carskoj obitelji, stoga ne iznenađuje da je Istra u tom razdoblju monopolizirala tržište maslinovog ulja. No, dok su ti plemići punili svoje džepove tijekom ranog doba okupacije, bili su ostavljeni na cjedilu kada je Neron svrgnut, a Vespazijan je preuzeo njihove maslinike u ime carske sigurnosti.

Najraniji komadići amfora tipa Dressel 6B nalaze se samo južno od Drave jer je u to vrijeme Mursa označavala pannonsku granicu. Komadići datirani iz sredine prvog stoljeća pojavljuju se na rimskim nalazištima sve do Dunava, što pokazuje rimsku konsolidaciju moći u regiji.

Istrija nije uvijek mogla zadovoljiti zahtjeve legija. Od drugog stoljeća nadalje, arheolozi su otkrili mnoge komadiće amfora koji potječu ne iz Istre, već iz južne španjolske pokrajine Baetije. Kako bi zadovoljili tu potražnju, rimski dužnosnici za opskrbu posadili su maslinike na području Panonije koje su nazvali Dalmacijom.

Nisu uveli masline – arheološka iskopavanja u Hrvatskoj iz kasnog brončanog doba otkrila su koštice maslina na nekoliko lokacija, a 2500 godina staro maslinovo stablo na otoku Hvaru staro je nekoliko stoljeća prije rimskog osvajanja. No, uveli su masovnu proizvodnju maslina, a danas Dalmacija konkurira Istri u proizvodnji nekih od najkvalitetnijih maslinovih ulja na svijetu.

• Otvorena arheologija
• Rumunjska akademija, Institut za arheologiju i povijest umjetnosti: Cluj-Napoca
• Rumunjska akademija znanosti, Institut za arheologiju i povijest umjetnosti: Kluž-Napoka

---