Talijanski institut za zdravlje objavljuje smjernice za mediteransku prehranu
Dokument od 600 stranica uključuje korisne zdravstvene informacije za liječnike, dokaze za donositelje politika i preporuke za opću populaciju.
Talijanski institut za zdravlje (ISS), javna tehnička i znanstvena agencija koja istražuje i prati javno zdravlje, objavio je svoje službene smjernice za mediteransku prehranu.
Dokument od 600 stranica sadrži znanstvene informacije za liječnike, dokaze za donositelje politika i preporuke za opću populaciju.
Više od godinu dana desetci zdravstvenih istraživača, uključujući onkologe, kardiolozi i nutricionisti, uz potporu mnogih udruga i strukovnih organizacija, pregledali su sve značajne dostupne dokaze o utjecaju mediteranske prehrane na zdravlje.
Po prvi put, ovi smjernice nude organiziran, na dokazima utemeljen pristup mediteranskoj prehrani.
za
"Službene smjernice, prvi takav dokument za mediteransku prehranu, rezultat su pregleda više od 40.000 znanstvenih radova objavljenih u različitim zemljama," Vincenza Gianfredi, izvanredna profesorica na Odsjeku za biomedicinske znanosti o zdravlju Sveučilišta u Milanu i koordinatorica projekta, izjavila je za Olive Oil Times.
"Do sada nije postojao nikakav specifičan vodič posvećen mediteranskoj prehrani", dodala je. "S obzirom na golemu količinu dokaza koji podupiru koliko bi ona mogla biti korisna za ljudsko zdravlje i, sve više, za njezinu održivost, postojala je jasna potreba za smjernicama."
Ključna publikacija sada je dio nacionalnog sustava smjernica kojim upravlja ISS.
Vidi također: Pouke iz razvoja toskanske prehrambene piramide"Prvi put ovi smjernice nude organiziran, na dokazima utemeljen pristup mediteranskoj prehrani, obrađujući golemu količinu donekle raspršenih istraživanja", rekao je Gianfredi.
Autori nisu ostali samo na pregledu znanstvene literature, već su nastojali i interpretirati te analizirati dostupne dokaze kako bi javnosti pružili vrijedna rješenja.
"Radili smo i u smislu prevencije, odnosno kako mediteranska prehrana može pomoći zdravim pojedincima da izbjegnu bolesti, i u smislu njezine korisnosti za ljude koji već imaju zdravstvenih tegoba", objasnio je Gianfredi.
Mediteranska prehrana stavlja u prvi plan voće, povrće, cjelovite žitarice te umjerene količine mliječnih proizvoda, ribe i peradi, dok istovremeno obeshrabruje zasićene masti i rafinirane šećere. Također promiče ekstradjevičansko maslinovo ulje kao jedini dnevni izvor masti za kuhanje i prehranu.
Mediteranska prehrana uvrštena je na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine 2010. godine, a nedavno ju je časopis U.S. News & World Report proglasio najboljom prehranom osmu godinu zaredom.
"Naravno, ne možemo predstaviti mediteransku prehranu kao samostalnu terapiju, već kao podršku standardnim tretmanima", rekao je Gianfredi.
Prvi dio dokumenta navodi desetke preporuka za širu javnost i članove određenih zdravstveno ugroženih skupina visokog rizika.
"Kod osoba s visokim kardiovaskularnim rizikom, mediteranska prehrana obogaćena ekstradjevičanskim maslinovim uljem preporučuje se umjesto prehrane s niskim udjelom masti za smanjenje učestalosti dijabetesa tipa 2," stoji u jednoj preporuci.
"Iako je sam dokument prilično tehnički, uključili smo pristupačniji odjeljak sa sažetkom 81 preporuke", rekao je Gianfredi.
"Svaka preporuka jasno navodi ciljanu populaciju, specifično zdravstveno stanje i povezanu korist mediteranske prehrane, jednostavno izraženu u jednoj rečenici", dodala je.
Neke od zdravstvenih stanja navedenih u preporukama uključuju kardiovaskularne bolesti, tumore, anksioznost, depresiju, Alzheimerovu bolest, blago kognitivno oštećenje i druge stanja kod kojih je znanstveno dokazano da mediteranska prehrana može napraviti razliku.
Prema autorima smjernica, prva meta novog dokumenta su kliničari.
"Budući da smo procijenili ne samo preventivnu ulogu mediteranske prehrane, već i njezinu potpornu ulogu u liječenju bolesti, smjernice su osobito korisne zdravstvenim djelatnicima pri savjetovanju pacijenata," rekla je Gianfredi.
"Također su vrlo važne za stručnjake za javno zdravstvo, poput mene, koji rade na podršci donositeljima politika. Znanstveni dokazi iz smjernica trebali bi oblikovati javnozdravstvene politike usmjerene na poboljšanje zdravlja stanovništva i olakšavanje donošenja zdravih odluka ljudima," dodala je.
Vidi također: Zdravstvene vijestiPrema autorima, potreba za sveobuhvatnim i pouzdanim smjernicama također je proizašla iz sve manjeg interesa za mediteransku prehranu u općoj populaciji, osobito među mladima.
"Najnoviji podaci talijanskog Nacionalnog instituta za zdravlje pokazuju da se samo pet posto Talijana trenutno strogo pridržava mediteranske prehrane", rekla je Gianfredi.
U smjernicama se navodi kako zapadna prehrana i konzumacija ultraprocesirane hrane dobivaju na popularnosti u Italiji i, šire gledano, u Europskoj uniji.
"To je ozbiljan problem jer, kao što pokazujemo u smjernicama, pridržavanje mediteranske prehrane ima konkretne zdravstvene koristi", rekla je Gianfredi.
"Stoga je ključno podići svijest i olakšati donošenje zdravih odluka", dodala je. "Na primjer, osigurati da zdrave mediteranske opcije budu lako dostupne u supermarketima i restoranima. Najzdraviji izbor uvijek bi trebao biti i najlakši izbor."
"Snažno zagovaram važnost istinskog širenja i komuniciranja znanstvenih informacija, a ne pojednostavljivanjem ili razrjeđivanjem znanstvene strogosti koja je temelj svega ovog rada, već osiguravajući da važne poruke stignu do svih," nastavio je Gianfredi.
"Ako se zatvorimo iza apsolutne znanstvene strogosti, riskiramo da izgubimo priliku za širenje ključnog sadržaja ne-stručnjacima", primijetila je.
Jedan od najzanimljivijih aspekata rada bilo je uključivanje svih pouzdanih istraživanja o mediteranskoj prehrani, a ne usredotočavanje samo na Italiju.
Prema autorima, takav pristup čini internacionalizaciju smjernica održivim projektom.
"Već smo u kontaktu s europskim znanstvenim institucijama kako bismo razmotrili prijevod smjernica, počevši s engleskim, budući da je to međunarodni jezik znanosti", rekla je Gianfredi.
"Od samog početka smjernice smo osmislile s širim opsegom", dodala je. "Stoga naše smjernice mogu biti lako usvojene ili prilagođene od strane drugih zemalja bez većih izmjena."
Osim zdravlja, smjernice su također ispitale ekonomsku održivost mediteranske prehrane.
"Analizirali smo nekoliko aspekata. Jedna ključna točka je da, iako su potrebna daljnja istraživanja, mediteranska prehrana može biti ekonomski održiva pri svakodnevnoj kupnji namirnica na različitim geografskim širinama", rekla je Gianfredi.
"Međutim, dugoročno se zasigurno pokazuje isplativom. Ljudi koji se pridržavaju mediteranske prehrane obično imaju bolje zdravlje i time izbjegavaju troškove zdravstvene skrbi poput pregleda, tretmana i hospitalizacija", dodala je.
"Stoga je važno razmišljati ne samo o kratkoročnim troškovima, već i o dugoročnim uštedama, kako u smislu novca, tako i kvalitete života", zaključila je Gianfredi.