Novo istraživanje jača vezu između polifenola iz maslinovog ulja i kardiovaskularnog zdravlja

Novo istraživanje pokazuje da konzumacija ekstra djevičanskog maslinovog ulja bogatog polifenolima može pružiti znatno veće kardiovaskularne koristi nego sorte siromašne polifenolima.

Studija objavljena u časopisu Nutrients istražila je utjecaj koncentracije fenolnih spojeva u maslinovom ulju na lipide u krvi i druge kardiovaskularne markere. Prethodna istraživanja o mediteranskoj prehrani ili zdravstvenim učincima maslinovog ulja često nisu izolirala ovaj specifični čimbenik, navode autori.

Podaci dosljedno podupiru umjerenu, ali značajnu povezanost između svakodnevne konzumacije ekstradjevičanskog maslinovog ulja i poboljšanih kardiovaskularnih ishoda. - George Moschonis, Sveučilište La Trobe, Australija

"Nisu sva maslinova ulja ista. Ekstra djevičansko maslinovo ulje zadržava visoke koncentracije polifenola, a ta spojeva čine većinu njegovih kardiovaskularnih dobrobiti", rekao je George Moschonis, profesor na Odsjeku za dijetetiku, Prehrana i sport na Sveučilištu La Trobe u Australiji, koji nije bio uključen u studiju.

Prema Moschonisu, raniji dokazi dosljedno pokazuju da "ekstra djevičansko maslinovo ulje s visokim udjelom fenola proizvodi nadmoćne učinke na funkciju endotelija, aktivnost HDL-a, pa čak i male smanjenja krvnog tlaka u usporedbi s niskofenolskim ili rafiniranim sortama."

Aktivnost lipoproteina visoke gustoće (HDL) – često nazivanog "dobrim kolesterolom" – odražava njegovu zaštitnu ulogu u uklanjanju štetnih masti iz krvotoka i bolji je pokazatelj zdravlja srca od samih razina HDL-a.

U novo ispitivanje bile su uključene dvije ekstra djevičanske maslinova ulja iste sorte, Koroneiki, koja se značajno razlikovala po koncentraciji fenola. U studiji je sudjelovalo 50 pacijenata s hiperlipidemijom — stanjem koje se odlikuje povišenim kolesterolom i krvnim lipidima koji povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti i ateroskleroze — i 20 zdravih kontrolnih sudionika usporedivih po dobi i spolu.

Sudionici su nasumično podijeljeni u dvije intervencijske skupine. Jedna je skupina konzumirala 20 g dnevno nižefenolnog ulja (414 mg/kg fenola), dok je druga konzumirala 8 g dnevno višefenolnog ulja (1021 mg/kg). Obje su skupine dnevno primale približno 8,3 miligrama polifenola, što je istraživačima omogućilo da izoliraju utjecaj koncentracije fenola, a ne ukupnog unosa.

Maslinova ulja pohranjivana su u tamnim staklenim bocama na kontroliranoj temperaturi kako bi se sačuvao fenolni sadržaj tijekom četverotjednog ispitivanja. Sudionici su konzumirali ulje svako jutro na prazan želudac kako bi se osigurala dosljedna apsorpcija.

Sudionici su održavali svoju uobičajenu prehranu i lijekove kako bi se sveli na najmanju mjeru čimbenici koji bi mogli dovesti u zabludu, te su izbjegavali druge izvore polifenola, poput dodataka prehrani, čajeva i namirnica bogatih antioksidansima.

Istraživači su mjerili promjene u ukupnom kolesterolu, trigliceridima i lipoproteinu(a) – ili Lp(a) – čestici koja prenosi masti i povezana je s nakupljanjem plaka u arterijama. Također su pratili razine ApoA1 i ApoB, proteina povezanih s aktivnošću HDL-a i LDL-a ("lošeg kolesterola").

Rezultati su pokazali da je konzumacija ekstra djevičanskog maslinovog ulja poboljšala lipidni profil kod hiperlipidemijskih pacijenata u usporedbi sa zdravim kontrolama. Grupa koja je konzumirala maslinovo ulje s visokim udjelom fenola doživjela je značajno veću redukciju ukupnog kolesterola, u prosjeku za otprilike 17 mg/dL niže, uz statistički značajnu interakciju vremena i skupine (p = 0,045).

Razine HDL kolesterola porasle su, dok je Lp(a) smanjena, što ukazuje na poboljšanu kardiovaskularnu zaštitu. Ove su koristi bile izraženije kod sudionika s visokim razinama kolesterola. Ostale mjere, uključujući ApoA1 i ApoB, pokazale su pozitivan trend, ali nisu dosegle statističku značajnost.

Studija je izvijestila o 100-postotnoj pridržavanosti i nikakvim nuspojavama, što sugerira da ekstra djevičansko maslinovo ulje može biti praktičan i siguran dodatak prehrani za kardiovaskularnu podršku. Autori su zaključili da je koncentracija fenola — a ne samo količina konzumiranog ulja — ključna za kardiovaskularno zdravlje maslinovog ulja.

"Na temelju trenutačnih dokaza, podaci dosljedno podupiru umjerenu, ali značajnu povezanost između dnevne konzumacije ekstradjevičanskog maslinovog ulja i poboljšanih kardiovaskularnih ishoda", rekla je Moschonis.

"Djevičansko maslinovo ulje može se smatrati namirnicom koja podržava prevenciju kardiovaskularnih bolesti, osobito kada je integrirano u zdrav obrazac prehrane poput mediteranske prehrane", dodao je. Čak i pola žlice dnevno, oko osam grama, povezano je sa 14 posto nižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i 18 posto nižim rizikom od koronarne bolesti srca.

Prema Moschonisu, ekstradjevičansko maslinovo ulje, iznimno bogato polifenolima, trebalo bi biti osnovna kulinarska mast, osobito kao zamjena zasićenim mastima. "Širi cilj trebao bi ostati uravnotežena prehrana bogata nezasićenim mastima i biljnim namirnicama", rekao je.

Istraživači su naglasili da, iako je mnogo toga otkriveno o prednostima ekstradjevičanskog maslinovog ulja, mnoge od njegovih stotina polifenolnih spojeva tek treba proučiti. Ovi prirodni antioksidansi i protuupalni sastojci ne samo da podržavaju zdravlje, već doprinose i prepoznatljivom okusu i aromi visokokvalitetnih maslinovih ulja.

"Buduća istraživanja trebala bi identificirati i istražiti specifične fenolne spojeve koji donose najveće zdravstvene koristi", rekao je Moschonis. Također je naglasio važnost edukacije u promicanju kulture maslinovog ulja, napominjući da ono u mnogim regijama izvan Mediterana ostaje nepoznato.

"Trebali bismo istražiti načine kako bismo ekstra djevičansko maslinovo ulje učinili prihvatljivijim u prehrani izvan mediteranskog područja, moguće kroz edukaciju i senzornu prilagodbu", zaključio je.