Projekt u Grčkoj pretvara uzgoj maslina u alat za upravljanje klimom
Četiri godine projekt oLIVE CLIMA u Grčkoj rješava izazove koje klimatske promjene donose na Mediteranu uvođenjem inovativnih tehnika za pretvaranje uzgoja maslina u alat za upravljanje klimom.
Od listopada 2012. maslinici u najplodnijim prefekturama Heraklion (E.A.S. Peza), Lassithi (E.A.S. Mirabello) i Mesinija (O.P. Nileas) na jugu Grčke sudjeluju u ekološkom eksperimentu pod pokroviteljstvom Europske unije.
Većina je tehnika doista primjenjiva i donosi neposredne, vidljive i pozitivne financijske koristi. –
Projekt oLIVE CLIMA bio je napor da se grčki poljoprivredni sektor usmjeri prema učinkovitom rješavanju najdrastičnijih izazova koje klimatske promjene nameću široj mediteranskoj regiji, pretvaranjem uzgoja maslina u alat za upravljanje klimom.
S proračunom od 3,65 milijuna eura (financiranim iz programa LIFE Europske unije), projekt oLIVE CLIMA od samog je početka postavio visoke ekološke standarde i u tom je procesu postigao pozitivne rezultate, kako su za Olive Oil Times objasnila tri njegova glavna znanstvenika.
Projekt ima za cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova, povećati zadržavanje ugljikovog dioksida, preokrenuti trend gubitka organske tvari u tlu, poboljšati plodnost i zadržavanje vode u tlu maslinika, osigurati poljoprivrednicima i potrošačima transparentan informacijski sustav o utjecaju na okoliš procesa proizvodnje hrane, smanjiti ukupne troškove proizvodnje maslinovog ulja i stvoriti dodanu vrijednost standardizacijom proizvoda prilagođenih klimatskim uvjetima.
Četrdeset parcela za svako pilot-područje (ukupno 120) u uvjetima navodnjavanja i aridnim uvjetima u odabranim prefekturama vidjelo je primjenu potpuno novih praksi uzgoja.
"Počeli smo s hvatanjem organskih tvari", rekao je Georgios Koubouris, istraživač u oLIVE CLIMA i na Grčkom institutu za maslinu, suptropske biljke i vinogradarstvo. "Reciklirali smo drvo proizvedeno rezidbom stabala kako bismo ga koristili kao malč ili hranjivo, te smo iskoristili nusproizvode iz mlina za masline primjenom na zemljište, bilo izravno ili nakon kompostiranja, dobivene iz procesa uzgoja maslina ili proizvodnje maslinovog ulja."
"Zatim smo pokušali uhvatiti ugljični dioksid iz atmosfere i prenijeti ga u biljke putem fotosinteze, te ga pohraniti u biljnim tkivima i tlu modificiranjem flore maslinika ili rezidbom maslina."
"Konačno, eksperimentirali smo s praksama očuvanja organske tvari, i to kroz potpuno neoranje kako bismo ograničili eroziju i uništavanje organske tvari te poboljšali kapacitet tla za zadržavanje vode."
U četiri godine otkako je program započeo, primijenjene tehnike za poticanje zelene proizvodnje maslinovog ulja u regijama dale su plodove.
"Potvrđeno je da je većina tehnika doista primjenjiva i donosi neposredne, vidljive i pozitivne financijske koristi", rekao je George Michalopoulos, agronom u tvrtki oLIVE CLIMA i vlasnik tvrtke Rodaxagrom, konzultantske tvrtke za zaštitu okoliša i poljoprivredu.
"Modificirano rezidanje i sustavi neobrađivanja dobri su primjeri. Drugi, poput zimske sjetve, bit će procijenjeni dugoročno, vjerojatno tijekom desetljeća, dok će tehnike poput kompostiranja zahtijevati primjenu u većem opsegu.
"Također smo vidjeli da neke prakse zahtijevaju specijaliziraniju opremu, na primjer raspršivanje otpadnih voda iz mlina (OMW) ili drobljenje, osobito u pogledu proizvodnje peleta. Moramo naglasiti da smo utvrdili kako sve ove prakse pomažu okolišu na mnogo načina, ne računajući borbu protiv klimatskih promjena. Poboljšavaju gospodarenje vodama, bioraznolikost, plodnost tla, sprječavaju eroziju i još mnogo toga."
Što se tiče stavova lokalnih poljoprivrednika pogođenih krizom prema inovativnim zelenim praksama, Koubouris je rekao da su pozdravili neke od novih praksi poput kompostiranja, posebne rezidbe, neobrađivanja tla ili zimske sjetve. Raspršivanje otpadnih voda iz masnica zahtijevalo je odobrenje te je uz pomoć oLIVE CLIMA ova tehnika uvedena u Grčkoj.
U tom je trenutku Dora Paschali, inženjerka zaštite okoliša u tvrtki oLIVE CLIMA i Razvojnoj agenciji lokalnih vlasti Istočnog Soluna – ANATOLIKI SA, naglasila da je jedan od glavnih ciljeva projekta osloboditi poljoprivrednike uvoza proizvoda poput dušičnih gnojiva. "To je zasigurno učinilo krizu podnošljivijom", rekla je Paschali.
"Nisu u pitanju samo poljoprivrednici. Građani i potrošači osjetili su klimatske promjene na osobnijoj razini. Oni reagiraju, poduzimaju mjere, prilagođavaju se", pojasnio je Michalopoulos. A uzgoj masline ulazi u jednadžbu upravo u tom trenutku.
"U studenom 2016. godine Europska unija je priznala da su maslinovi proizvodi jedina osnovna prehrambena namirnica na svijetu koja je vrijedna dobivanja bodova za ugljični otisak prema europskom sustavu za utvrđivanje ekološkog otiska proizvoda (PEF)", istaknuo je Michalopoulos.